1978
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | >
<< | < | 1974. | 1975. | 1976. | 1977. | 1978. | 1979. | 1980. | 1981. | 1982. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1978.
| Gregorijanski | 1978 MCMLXXVIII |
| Ab urbe condita | 2731 |
| Islamski | 1398 – 1399 |
| Iranski | 1356 – 1357 |
| Hebrejski | 5738 – 5739 |
| Bizantski | 7486 – 7487 |
| Koptski | 1694 – 1695 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2033 – 2034 |
| - Shaka Samvat | 1900 – 1901 |
| - Kali Yuga | 5079 – 5080 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4614 – 4615 |
| - 60 godina | Yang Zemlja Konj (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11978 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1978 (MCMLXXVIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 6. 1. - Kruna sv. Stjepana vraćena iz SAD u Mađarsku.
- 10. 1. - Ubijen nikaragvanski opozicionar Pedro Joaquín Chamorro Cardenal - dolazi do nereda u Managvi i drugim mestima.
- 24. 1. - Sovjetski satelit Kosmos 954 izgoreo u atmosferi i rasuo se po kanadskim Severozapadnim teritorijama.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 1. 2. - Roman Polanski beži iz SAD u Francusku, nakon što se izjasnio krivim za seks sa 13-godišnjom devojčicom.
- 11. 2. - U Kini ukinuta zabrana na dela Aristotela, Šekspira i Dikensa.
- 15. 2. - Ian Smith i trojica crnih lidera dogovorili prelaz vlasti na crnu većinu u Rodeziji (Zimbabve).
- 16. 2. - U Čikagu stvoren prvi kompjuterski BBS (bulletin board system).
- 19. 2. - Egipatski komandosi napali oteti avion u Larnaci, Kipar - došlo do pucnjave sa kiparskim snagama, poginulo 12 Egipćana.
- 25. 2.? - Električari pronašli ostatke Velike tenočtitlanske piramide u gradu Meksiku.
- februar - SIV odobrio zakon o inostranim ulaganjima u jugoslovenska preduzeća.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 1. 3. - U Švajcarskoj ukradeni posmrtni ostaci Čarlija Čaplina (pronađeni 17. 5.).
- 2. 3. - Lansiran Sojuz-28 sa Čehoslovakom Vladimírom Remekom (prvi kosmonaut van SSSR ili SAD).
- 3. 3. - Etiopija priznaje da se protiv Somalaca u Ogadenu bori zajedno s kubanskim trupama.
- 3. 3. - Vojnom ceremonijom, povodom 100-godišnjice oslobođenja od Turaka, Bugarska odaje počast poginulim Bugarima i dr. za oslobođenje. Zbog uvrštenja nekih Makedonaca među Bugare, kritike iz jugoslovenske štampe.
- 3. 3. - Rodezija napala Zambiju.
- 6. 3. - Američki pornograf Larry Flynt ustreljen i paralizovan.
- 7 - 9. 3. - Predsednik Tito u državnoj poseti SAD (pred. Jimmy Carter).[1]
- 10 - 11. 3. - Tito u poseti Velikoj Britaniji.
- 11. 3. - Masakr na Priobalnom putu: palestinski teroristi ubili 34 Izraelca kod Herclije.
- 14. 3. - Operacija Litani: izraelski upad u Liban.
- 15. 3. - Ogadenski rat okončan povlačenjem Somalaca iz Etiopije.
- 16. 3. - Crvene brigade kidnapovale bivšeg italijanskog premijera Alda Mora (ubijena petorica telohranitelja).
- 16. 3. - Tanker Amoco Cadiz se nasukao uz Bretanju - ogromna naftna mrlja.
- 18. 3. - Bivši pakistanski premijer Zulfikar Ali Bhutto osuđen na smrt.
April/Travanj[uredi - уреди]
- 3. 4. - 50. dodela Oskara: najbolji film Annie Hall.
- 7. 4. - Predsednik SAD Jimmy Carter odlaže proizvodnju neutronske bombe.
- 13. 4. - Mileta Perović, generalni sekretar prosovjetske "Komunističke partije Jugoslavije" osuđen na 20 godina (navodno prethodnog jula kidnapovan u Švajcarskoj od strane jugoslovenskih vlasti)[2].
- 14. 4. - Demonstracije u Tbilisiju u odbranu statusa gruzinskog jezika u Gruzijskoj SSR.
- 22. 4. - Bob Marley na mirovnom koncertu spaja dvojicu suprotstavljenih političkih lidera Jamajke, nakon nasilja u Kingstonu.
- 27. 4. -
Saurska revolucija: afganistanski predsednik Mohammed Daoud Khan ubijen u vojnom udaru, nasleđuje ga pro-komunista Nur Mohammed Taraki; tri dana kasnije proglašena Demokratska Republika Afganistan. Agrarna reforma i ženska prava ubrzo okreću ulemu protiv novog režima (→ Građanski rat u Afganistanu). - april - Turski premijer Bülent Ecevit u poseti Jugoslaviji (razgovara se o mogućnosti izvoza struje u Tursku).
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 4. 5. - Bitka kod Cassinge: južnoafrički padobranci razbili bazu SWAPO-a u južnoj Angoli.
- 6 - 20. 5. - U Beogradu održan Drugi Svetski šampionat u boksu; domaći bokseri uzeli 6 srebrnih i jednu bronzanu medalju, a kubanci pet zlatnih (među kojima i teškaš Teófilo Stevenson) i tri srebrne.
- 9. 5. - Pronađeno telo Alda Mora u gepeku automobila u Rimu.
- 11. 5. - U Zagrebu uhapšeno četvoro nemačkih terorista ("RAF") - Brigitte Mohnhaupt, Sieglinde Hofmann, Rolf Clemens Wagner i Peter-Jürgen Boock. Jugoslavija u zamenu za njih traži osmoricu hrvatskih emigranata (uklj. Stjepana Bilandžića). Istog dana u Francuskoj uhapšen Stefan Wisniewski, dok je ulazio u avion za Jugoslaviju.
- 13. 5. - Plaćenici Boba Denara zbacili vladu na Komorima.
- 13. 5. - Pobunjenici zauzeli grad Kolwezi u zairskoj provinciji Šaba (Katanga) - oteraće ih francuski i belgijski padobranci na Mobutuov zahtev.
- 17. 5. -
Jugoslavija postala evropski šampion u fudbalu u kategoriji mlađih od 21; u dvomeču sa DDR se istakao Vahid Halilhodžić. - 18. 5. - U Atini izabrano Sarajevo za domaćina zimskih igara 1984.
- 19. 5. - Padobranci Legije stranaca spašavaju Evropljane od građanskog rata u Zairu.
- 25. 5. - Prvi napad Teda Kaczynskog "Unabombera".
- 26. 5. - U Atlantic City-ju otvoren prvi legalni kazino na istoku SAD.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 1 - 25. 6. - Mundijal u Argentini, titula domaćinima (Jugoslavija se nije kvalifikovala).
- 15. 6. - Husein I., kralj Jordana se oženio Lisom Halaby koja postaje kraljica Nur.
- jun - U Japanu izdata igra Space Invaders.
- 19. 6. - Pojavio se strip Garfield.
- 20. 6. - Zemljotres magnitude 6,5 pogađa Solun - 45 mrtvih, oštećeni i vizantijski spomenici. Potres se osetio i u Jugoslaviji i Bugarskoj.
- 20 - 23. 6. - U Beogradu održan Jedanaesti kongres Saveza komunista Jugoslavije, poslednji na kojem je prisustvovao Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i SKJ. Reafirmacija kolektivnog predsedništva, predsedništvo smanjeno sa 48 na 24 člana, sekretar Stane Dolanc; centralni pojam je Kardeljev "pluralizam samoupravnih interesa", osnova političkog sistema suprotnog i jednostranačkom i višestranačkom sistemu.
- 21. 6. - Oscilacija morske razine od šest metara poplavila Velu Luku na Korčuli.[3]
- 21. 6. - Oborena dva od četiri carska iranska Činuka koja su zalutala u SSSR.
- 22. 6. - Otkriven Haron, Plutonov satelit.
- 24. 6. - Ubijen Ahmad al-Ghashmi, predsednik severnog Jemena.
- 30. 6. - Etiopska ofanziva u Eritreji.
- jun - Izdat pasoš disidentu Mihajlu Mihajlovu, odlazi u SAD.
- jun - Albanija obeležava stogodišnjicu Prizrenske lige, iz Turske vraćeni posmrtni ostaci Abdyl Frashëri-ja.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 7. 7. -
Solomonski otoci nezavisni od V. Britanije. - 11. 7. - Izginulo preko 200 turista u španskom kampu na Costa Daurada od eksplozije kamiona-cisterne.
- 14. 7. - Sovjetski disident Anatolij Šaranski osuđen na 13 godina zatvora i kolonije nakon optužbe za špijunažu i izdaju - suđenje je privuklo dosta pažnje i protesta na Zapadu.
- 25. 7. - u Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom ("beba iz epruvete").
- jul - Sastanak ino-ministara Nesvrstanih, Tito tvrdi da su sovjetski i kubanski intervencionizam najveća pretnja za pokret.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 6. 8. - Umro papa Pavle VI.
- 15. 8. - Zvanični nastanak benda Riblja čorba (prvi koncert u Elemiru 27. 8.).
- 19. 8. - U iranskom Abadanu poginulo 400 ljudi u bioskopu od podmetnutog požara.
- 21. 8. - Kineski lider Hua Kuo-Feng stigao u posetu Jugoslaviji[4].
- 22. 8. - Daniel arap Moi postaje predsednik Kenije.
- 26. 8. - 28. 9. - Pontifikat pape Ivana Pavla I..
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 5. 9. - Prvi koncert Zdravka Čolića na "Marakani".
- 7. 9. - Bugarski disident Georgi Markov u Londonu uboden "bugarskim kišobranom", umire 4 dana kasnije.
- 8. 9. - Iranska armija otvara vatru na učesnike nereda u Teheranu, gine 122.
- 16. 9. - U potresu koji je pogodio Iran poginulo je 25.000 ljudi.
- 17. 9. - U Camp Davidu su egipatski predsjednik Anwar al-Sadat i izraelski premijer Menachem Begin potpisali, uz posredovanje SAD, "Campdavidski sporazum", kojim prestaje ratno stanje između dviju država.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
Ivan Pavao II. (vl. 1978-2005)
- 1. 10. -
Tuvalu nezavisan od V. Britanije. - 16. 10. - Karol Wojtyla izabran za 254. papu - prvi slavenski papa (ali vidi i Siksto V.) te prvi ne-Talijan nakon 456 godina.
- 16. 10. - U Parizu ubijen Bruno Bušić.
- 27. 10. - Anwar Sadat i Menachem Begin dobili Nobelovu nagradu za mir.
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 3. 11. -
Dominika stekla nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. - 5. 11. - Demolirana britanska ambasada u Teheranu, iranski premijer Jafar Sharif-Emami daje ostavku usled velikih nereda u zemlji.
- 17. 11. - Četvorica nemačkih RAF-ovaca pušteni, nakon što je Nemačka odbila izručiti hrvatske emigrante.
- 18. 11. - Članovi sekte "People's Temple", koju je predvodio Jim Jones, izvršili masovno samoubistvo u Jonestownu u Gvajani - 913 mrtvih, uključujući 276 djece.
- 27. 11. - Ubijeni gradonačelnik San Francisca George Moscone i gradski supervizor Harvey Milk od strane bivšeg supervizora Dana White-a.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 6. 12. - Španska tranzicija u demokratiju: ratifikovan novi Ustav Španije.
- 11. 12. - Masovne demonstracije ("2 miliona") protiv iranskog Šaha.
- 13. 12. - FK Partizan osvojio Srednjoevropski kup.
- 19. 12. - Bivša indijska premijerka Indira Gandhi uhapšena zbog nepoštovanja parlamenta.
- 22. 12. - Treći plenum XI Nacionalnog kongresa KP Kine - Deng Xiaoping napušta Maovu politiku u korist programa ekonomske reforme.
- 22. 12. - Operación Soberanía ("Operacija Suverenost") - Argentina umalo napala Čile zbog graničnog spora na jugu.
- 25. 12. - Kambodžansko-vijetnamski rat: vijetnamska invazija Kampućije pod Crvenim Kmerima.
- 27. 12. - Španski ustav odobren na referendumu - zvaničan kraj 40-godišnje vojne diktature
- 27. 12. - Umro alžirski predsednik Houari Boumediene.
Tokom godine[uredi - уреди]
- Završena TE Rijeka (320 MW). /// Završena poslednja etapa TE Tuzla (779 MW).
- Nastala grupa Film.
- Pronađen veštački insulin.
- ? Benzin poskupeo sa 7,2 na 9 dinara, drumarine na putu Beograd - Novi Sad sa 20 na 30 dinara.
1978. u temama[uredi - уреди]
- Vlada Jugoslavije:
- Predsednik Republike i Generalni sekretar SKJ: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Kiro Gligorov pa Dragoslav Marković od 15.5. [5]
-
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Veselin Đuranović
- Televizija. TV serije: "Mačak pod šljemom", "Punom parom", (TV Zagreb) "Povratak otpisanih" (snimljena 1976-77), "Lasno je nauciti, nego je muka oduciti" (1978-81), "Karavan o Beogradu" (dokum.) "Jedini dan", "Čardak ni na nebu ni na zemlji" (1978-79), "Međutim" (1978-86), "Razmena", "Sedam plus Sedam" (1978-80) (TV Beograd); "Razmišljanka - izmišljanka" (TV Novi Sad).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 2. 1. - Danilo Lompar, pjesnik
- 5. 1. - January Jones, glumica
- 14. 1. - Silvija Talaja, hrvatska tenisačica
- 16. 1. - Branislav Trifunović, glumac
- 18. 1. - Ivana Kindl, hrvatska pjevačica
- 18. 1. - Goran Jevtić, glumac
- 19. 1. - Mihael Zmajlović, hrvatski političar
- 25. 1. - Andrija Zlatić, strelac pištoljem
- 28. 1. - Gianluigi Buffon, talijanski nogometaš, vratar
- 1. 2. - K'naan, kantautor, instrumentalist
- 7. 2. - Ivan Leko, hrvatski nogometaš
- 7. 2. - Ashton Kutcher, glumac, TV voditelj
- 9. 2. - Nikola Lazetić, fudbaler
- 18. 2. - Josip Šimunić Joe, nogometaš
- 7. 3. - Azis, bugarski pevač
- 11. 3. - Didier Drogba, fudbaler
- 14. 3. - Carlo Giuliani, aktivista, anarhista († 2001)
- 21. 3. - Rani Mukerji, glumica
- 21. 3. - Kevin Federline, plesač, reper
- 22. 3. - Ninoslav Konstantinović, kriminalac
- 25. 3. - Nikša Skelin, hrvatski veslač
- 29. 3. - Igor Rakočević, srpski košarkaš.
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 2. 4. - Vladislava Krstić, umetnica
- 3. 4. - Tommy Haas, teniser
- 4. 4. - Vesna Pisarović, hrvatska pjevačica
- 16. 4. - Igor Tudor, nogometaš, trener
- 19. 4. - James Franco, glumac
- 23. 4. - Ljubinka Klarić, glumica
- 26. 4. - Stana Katić, američka glumica
- 26. 4. - Saša Matić, pevač
- 26. 4. - Dejan Matić, muzičar
- 29. 4. - Braća Bryan, teniseri
- 1. 5. - Sylvia Townsend Warner, engleska spisateljica
- 11. 5. - Laetitia Casta, model, glumica
- 21. 5. - Briana Banks, erotski model, glumica
- 29. 5. - Sébastien Grosjean, teniser
- 1. 6. - Aleksandar Šapić, srpski vaterpolista
- 9. 6. - Miroslav Klose, njemački nogometaš
- 18. 6. - Snežana Perić, srpska karatistkinja
- 19. 6. - Dirk Nowitzki, košarkaš
- 19. 6. - Zoe Saldana, glumica
- 20. 6. - Frank Lampard, fudbaler
- 29. 6. - Nicole Scherzinger, pevačica, glumica
- 30. 6. - Jelena Stupljanin, glumica
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 4. 7. - Tatjana Ječmenica, teniserka
- 9. 7. - Mark Medlock, nemački pevač
- 12. 7. - Topher Grace, glumac
- 15. 7. - Predrag Azdejković, gej aktivista, novinar
- 16. 7. - Ana Vilenica, glumica
- 21. 7. - Josh Hartnett, glumac
- 6. 8. - Marisa Miller, model
- 6. 8. - Andrija Milošević, glumac
- 17. 8. - Jelena Karleuša, srpska pop pevačica
- 21. 8. - Marinko Madžgalj, pevač, voditelj
- 23. 8. - Kobe Bryant, košarkaš
- 23. 8. - Julian Casablancas, kantautor, muzičar
- 4. 9. - Danijel Ljuboja, fudbaler
- 11. 9. - Dejan Stanković, fudbaler
- 15. 9. - Marko Pantelić, fudbaler
- 19. 9. - Ognjen Koroman, fudbaler
- 21. 9. - Maja Marković - Luna, pevačica
- 27. 9. - Ana Nikolić, pevačica
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 3. 10. - Jake Shears, američki pevač (Scissor Sisters)
- 12. 10. - Marko Jarić, srpski košarkaš
- 14. 10. - Usher (pjevač), glumac
- 15. 10. - Boško Balaban, hrvatski nogometaš
- 27. 10. - Vanessa-Mae, violinistkinja
- 7. 11. - Rio Ferdinand, engleski fudbaler
- 8. 11. - Ivana Selakov, srpska pevačica
- 10. 11. - DJ Milinka, indonežanska muzičarka srpskog porekla
- 18. 11. - Milun Stijović, srpski istoričar
- 24. 11. - Katherine Heigl, glumica
- 27. 11. - Radek Štěpánek, češki teniser
- 27. 11. - Jeton Kelmendi, kosovski pjesnik
- 1. 12. - Stefan Kapičić, glumac
- 2. 12. - Nelly Furtado, kanadska kantautorka
- 7. 12. - Barbara Prpić, glumica
- 17. 12. - Manny Pacquiao, filipinski bokser
- 18. 12. - Katie Holmes, glumica, model
- 22. 12. - Edo Maajka, bosanskohercegovački reper
- ? - Damir Imamović, pjevač sevdalinke
- ? - Eldin Huseinbegović, pjevač, tekstopisac
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 13. 1. - Hubert Humphrey, bivši potpredsednik SAD (* 1911)
- 14. 1. - Kurt Gödel, logičar, matematičar (* 1906)
- 19. 1. - Živko Stojsavljević, slikar (* 1900)
- 25. 1. - Skender Kulenović, bosanski književnik (* 1910)
- 27. 1. - Oskar Homolka, glumac (* 1898)
- 2. 2. - Đuro Gavela, književnik (* 1907)
- 18. 2. - Maggie McNamara, glumica, model (* 1929)
- 2. 3. - Ljubiša Jocić, srpski književnik, režiser, glumac, slikar (* 1910)
- 3. 3. - Zvonko Milković, hrvatski pjesnik i putopisac (* 1888.)
- 12. 3. - John Cazale, glumac (* 1935)
- 13. 3. - Karolj Baranji, vajar i keramičar (* 1894)
- 19. 3. - Gaston Julia, francuski matematičar (* 1893)
- 22. 3. - Karl Wallenda, hodač po žici, porodični patrijarh (* 1905)
- 22. 3. - Makarije Đorđević, episkop sremski (* 1903)
- 23. 3. - Muhamed Mešanović - Hamić, sazlija i pjevač (* 1931)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 9. 4. - Michael Wilson, filmski scenarista (* 1914)
- 16. 4. - Lucius D. Clay, američki general (* 1898)
- 21. 4. - Sandy Denny, kantautorka (* 1947)
- 23. 4. - Vasilije Kostić, episkop žički (* 1907)
- 28. 4. - Mohammed Daoud Khan, predsednik Afganistana (* 1909)
- 1. 5. - Aram Hačaturjan, kompozitor (* 1903)
- 2. 5. - Slobodan Perović Cica, srpski glumac (* 1926)
- 9. 5. - Aldo Moro, bivši italijanski premijer (* 1916)
- 15. 5. - Robert Menzies, bivši premijer Australije (* 1894)
- 22. 5. - Joseph Colombo, gangster (* 1914)
- 25. 5. - Džafer Deva, saradnik okupatora, kosovsko-albanski emigrant (* 1904)
- 26. 5. - Tamara Karsavina, balerina (* 1885)
- 28. 5. - Arthur Brough, britanski glumac (* 1905)
- 2. 6. - Santiago Bernabéu, fudbaler, predsednik Real Madrida (* 1895)
- 24. 6. - Mstislav Keldiš, sovjetski naučnik i inženjer (* 1911)
- 29. 6. - Bob Crane, američki glumac (* 1928.)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 7. - Kurt Student, nemački vazduhoplovni general (* 1890)
- 6. 7.? - Radoje Radojević, istoričar književnosti (* 1922)
- 30. 7. - Umberto Nobile, istraživač Arktika (* 1885)
- 31. 7. - Branimir Tori Janković, filmski glumac, režiser, scenarista (* 1934)
- 6. 8. - Pavao VI., papa (* 1897.)
- 7. 8. - Jefto Šćepanović Čajo, učesnik NOB, društveno-politički radnik SRCG i SFRJ, narodni heroj (* 1916)
- 15. 8. - Leo Lemešić, hrvatski nogometaš i sportski djelatnik (* 1908.)
- 22. 8. - Jomo Kenyatta, prvi premijer, predsednik Kenije (* ca. 1889)
- 20. 8. - Miodrag Borisavljević, književnik (* 1893)
- 20. 8. - Diana Budisavljević, humanitarka iz Drugog svetskog rata (* 1891)
- 26. 8. - Bogdan Oreščanin, učesnik NOB, društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* 1916)
- 28. 8. - Robert Shaw (glumac) (* 1927)
- 1. 9. - Dušan Baranin, srpski romansijer i publicista (* 1903)
- 6. 9. - Adolf Dassler, osnivač Adidasa (* 1900)
- 7. 9. - Grga Novak, hrvatski povjesničar i arheolog (* 1888.)
- 7. 9. - Keith Moon, bubnjar The Who (* 1946)
- 9. 9. - Jack Warner, filmski mogul (* 1892)
- 11. 9. - Georgi Markov, bugarski disident (* 1929)
- 11. 9. - Ronnie Peterson, švedski vozač F1 (* 1944)
- 13. 9. - Mladen Ramljak, nogometaš (* 1945)
- 14. 9. - Zenon Kosidowski, pisac naučno-popularnih dela (* 1898)
- 15. 9. - Willy Messerschmitt, konstruktor aviona (* 1898)
- 16. 9. - Vilim Frančić, lingvist (* 1896)
- 22. 9. - Jovan Tucakov, profesor farmakognost i akademik (* 1905)
- 24. 9. - Hasso von Manteuffel, nemački general, političar (* 1897)
- 28. 9. - Ivan Pavao I., papa (* 1912.)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 6. 10. - Johnny O'Keefe, pevač (* 1935)
- 9. 10. - Jacques Brel, šansonijer i glumac (* 1929)
- 10. 10. - Ralph Metcalfe, američki atletičar, političar (* 1910)
- 12. 10. - Nancy Spungen, devojka Sida Viciousa (* 1958)
- 14. 10. - Vladimir Mjasiščev, sovjetski konstruktor aviona (* 1902)
- 16. 10. - Bruno Bušić, hrvatski politički emigrant (* 1939)
- 18. 10. - Ramón Mercader, ubica Lava Trockog (* 1913)
- 19. 10. - Gig Young, glumac (* 1913)
- 20. 10. - Svetozar Radojčić, srpski istoričar umetnosti i akademik (* 1909)
- 21. 10. - Anastas Mikojan, sovjetski političar (* 1895)
- 31. 10. - Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot (* 1892.)
- 4. 11. - Alfred Albini, hrvatski arhitekt (* 1896.)
- 7. 11. - Gene Tunney, bokser (* 1897)
- 8. 11. - Norman Rockwell, umetnik, ilustrator (* 1894)
- 15. 11. - Margaret Mead, antropologinja (* 1901)
- 18. 11. - Jim Jones, osnivač kulta "Narodni hram" (* 1931)
- 20. 11. - Giorgio de Chirico, slikar (* 1888)
- 27. 11. - Harvey Milk, američki političar, gay aktivista (* 1930)
- 27. 11. - George Moscone, gradonačelnik San Francisca (* 1929)
- 3. 12. - Ljubinka Bobić, srpska glumica (* 1897)
- 8. 12. - Golda Meir, bivša premijerka Izraela (* 1898.)
- 10. 12. - Ed Wood, filmski radnik, pisac (* 1924)
- 15. 12. - Slavoljub Slava Bogojević, slikar (* 1922)
- 27. 12. - Houari Boumediene, predsednik Alžira (* 1932)
- ? - Aleksandar Damjanović, profesor elektrotehnike (* 1900)
- ? - Petar Tiješić, slikar (* 1888)
Nobelova nagrada za 1978. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Pjotr Kapiza, Arno Penzias i Robert Woodrow Wilson
- Kemija: Peter Dennis Mitchell
- Fiziologija i medicina: Werner Arber, Daniel Nathans i Hamilton O. Smith
- Književnost: Isaac Bashevis Singer
- Mir: Anwar el-Sadat i Menachem Begin
- Ekonomija: Herbert Simon
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Joint Statement, The American Presidency Project
- ↑ Belgrade Pardons Leading Pro-Soviet Emigré Who Has "Repented", Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- ↑ "...Zašto je more 1978. poplavilo Velu Luku?", Index.hr
- ↑ Hua Kuo-Feng in Yugoslavia: "Distant Water visiting the Balkans, S.Stanković, OSA - RFE
- ↑ Liders of SFRY, terra.es
- Collier's Year Book za 1978 (Microsoft Encarta 2004).
Spoljni linkovi[uredi - уреди]
- Republican and Provincial Party Congresses in Yugoslavia -- A Survey, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- General Ljubicic to Represent Army in the Yugoslav Party Presidium, S.Stanković, OSA - RFE
- Yugoslav Profile Of Chairman Hua, S.Stanković, OSA - RFE
- The Chinese and Tito: from "Judas" to "True Disciple", S.Stanković, OSA - RFE
- Yugoslav Chief of Staff Visits Great Britain, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Stane Dolanc in Warsaw, S.Stanković, OSA - RFE
- Gypsies in Eastern Europe and the Soviet Union RFE and RL Research Staffs, OSA-RFE
- Dissent in Eastern Europe, J. L. Kerr, OSA-RFE
- Travel Regulations in Eastern Europe and the Soviet Union, OSA-RFE
- The 32nd Session of the Comecon Council, J. L. Kerr, OSA-RFE
- Yugoslav Selective Targets: Moscow, Prague, Sofia, S.Stanković, OSA - RFE
- Yugoslav Attitude Toward the Chinese-Albanian Split, S.Stanković, OSA - RFE
- Tito Versus Moscow: 30 years after, S.Stanković, OSA - RFE